petak, 23.12.2011.
ArtOmat - sajam nekonvencionalnih umjetničkih predmeta
Hrvatsko društvo likovnih umjetnika u Zagrebu otvorilo je 16. prosinca drugi po redu sajam nekonvencionalnih umjetničkih predmeta, Artomat. Sajam traje do 24. prosinca te su jučer kao i proteklih dana brojni izlagači izlagali svoja djela u galerijskom prostoru Prsten unutar bivše džamije na Trgu žrtava fašizma.
Za sve koji vole kreativnost
Ljubitelji umjetnosti, dizajna, kreativnih radionica i performansa mogli su uživati u ručno izrađenim proizvodima koji se nalaze na štandovima. Od odjeće, nakita, fotografija, slika pa do jastučića s anđelima, torbica, tenisica i oslikanih majica.
Kragnice
Posjetiteljica gleda ručno izrađeni nakit
Prostor sajma uređen u božićnom ugođaju ugostio je brojne posjetitelje koji su s divljenjem gledali i kupovali ručno izrađene predmete. Uistinu talentirani mladi umjetnici/e i dizajneri/ce pružili su unikatne proizvode, pune mašte i kreativnosti svima koji su došli.
Slike
Radionice
Svaki dan organizirane su i besplatne radionice u kojima mogu sudjelovati svi koji to žele, od djece, mladih, odraslih i starijih ljudi, naravno uz prethodnu prijavu. Radionice vode afirmirani umjetnici koji putem njih pomažu onima koji sudjeluju da izrade svoj vlastiti i jedinstveni božićni poklon.
Rad u radionici
Nešto drugačije
Ovaj vrlo kreativan i nekonvencionalni sajam, za razliku od ostalih božićnih sajmova, pruža nešto drugačije te pokazuje kako se kreativnost može pretvoriti u prekrasno umjetničko djelo. Vrlo je važno ljude i djecu poticati da razvijaju maštu jer se stvarno mogu iznenaditi njezinim produktom i na kraju biti jako ponosni na sebe jer su nešto stvorili i napravili svojim rukama.
Torbice
Sajam se uskoro zatvara stoga svi oni koji vole nekonvencionalnu umjetnost i ručno izrađene predmete mogu ga posjetit još danas i sutra. Pošto nam Božić kuca na vrata sajam je dobra prilika za pronalaženje uistinu posebnih poklona, a oni hrabriji mogu ga i sami izraditi te na taj način ugodno iznenaditi voljene osobe vlastitim i unikatnim djelom.
- 11:58 -
nedjelja, 18.12.2011.
Festival etike
Prvi festival etike u Hrvatskoj održao se u petak, 16. prosinca, u kinu Europa. Promicanje prava i jednakosti svih ljudi i ostalih bića te etički način življenja svrha su ovog festivala. Na njemu su se okupile brojne udruge koje se bore protiv diskriminacije, nasilja i širenja mržnje. Neke od njih su udruge Stop specizmu!, Queer Zagreb, VoxFeminae, Sapunoteka, Ulične svjetiljke, Kolektiv Hrana, a ne oružje, lezbijska grupa Kontra, inicijativa "Uzmi ili ostavi" i brojne druge.
Zanimljive i poučne informacije
Po broju posjetitelja bilo je uočljivo da se nije dovoljno pročulo o samom festivalu, ipak oni koji su došli mogli su saznati vrlo zanimljive stvari i podatke o raznim vrstama diskriminacije i nasilja prema ljudima homoseksualne orijentacije te o okrutnost prema životinjama i njihovo iskorištavanje od strane ljudi.
Letak udruge Iskorak i Kontra
Pomoć onima koji nemaju
Vrlo zanimljivo bilo je saznati da beskućnici imaju svoj vlastiti časopis pod imenom "Ulične svjetiljke" koji se prodaje za 8 kuna a pola od toga ostaje prodavaču (beskućniku). Na taj im se način pokušava pomoći i poboljšati njihove životne uvjete. Ispred kina nalazio se štand udruge "Hrana, a ne oružje" na kojem su posjetitelji mogli kušati vegansku hranu. Ta se udruga zalaže za solidarnost u društvu te prikuplja i dijeli vegansku hranu gladnima i siromašnima.
Štand udruge "Hrana, a ne oružje"
Još jedna vrlo lijepa i korisna inicijativa za pružanje pomoći onima koji nemaju bio je projekt "Uzmi ili ostavi". Naime ovdje se radilo indirektnoj zamjeni stvari. Posjetitelji su mogli donijeti i ostaviti nešto što im više ne treba, a zauzvrat su mogli nešto sebi uzeti.
Kolica inicijative "Uzmi ili ostavi"
Ležerna atmosfera
Festival je trajao samo taj jedan dan, od 10 ujutro do 10 navečer nakon čega je bio zakazan i glazbeni program. Organizatori i predstavnici udruga bili su vrlo ljubazni te su na sva pitanja odgovarali bez ustručavanja. Atmosfera je bila vrlo ležerna i ugodna te su svi veselo ispijali kave u kafiću ispred kina. Tko je želio mogao je doći i uistinu se informirati o raznim problemima koji su prisutni u današnjem svijetu. Najvažnije je ne diskriminirati ljude i ne donositi predrasude. Trebamo cijeniti živote svih ljudi i ne širiti mržnju i nasilje.
- 12:05 -
subota, 10.12.2011.
"Sretan Božić" - Promocija spota
U petak, 9. prosinca, oko 19 sati u Imporatne centru na glavnom kolodvoru održala se promocija spota pjesme "Sretan Božić" u izvedbi Ivane Kindl, Maje Vučić, Branke Delić i Ivane Radovniković. One su se udružile na zajedničkom glazbenom projektu pod nazivom "Four Ladies" te je iz njega i proizašla ova vesela božićna pjesma. Sve se ovo odvijalo ispred prodavaonice Bipe ispred koje je postavljen "zid" rozih balona koji je vukao pažnju ljudima u centru.
Znatiželja
Oni koji nisu čuli o čemu se radi sa znatiželjom su gledali balone i ispitivali prisutne što se zbiva te se tako okupljalo sve više i više ljudi. Nije manjkala ni prisutnost televizijske kamere koja je na svakom koraku snimala sve što se događa.
Puštanje spota
Nakon što se okupilo podosta ljudi Branka Delić uz ostale pripadnice "Four Ladies" najavila je spot te se on odvrtio na velikom platnu.
Pušten je dva puta nakon čega su simpatične pjevačice pozvale sve prisutne da im se pridruže u ispijanju šampanjca kako bi se proslavila promocija spota.
"Four ladies" nazdravljaju šampanjcem
Šampanjac i torta za sve
Uz šampanjac tu je bila i vrlo ukusna torta kojom su se također svi prisutni mogli počastiti. Vesela atmosfera kružila je Importane centrom te su svi prisutni na promociji s osmijehom ispijali ukusni šampanjac i jeli tortu dok se u pozadini neprestano vrtila pjesma.
Torta
Rezanje torte
Iako nam vrijeme zbog viših temperatura ne daje baš do znanja da se Božić bliži može se sa sigurnošću reći da je božićna atmosfera prisutna svugdje oko nas. Uz okićen grad i božićna događanja tu su prisutne i predivne božićne pjesme pa tako i ova nova koja uistinu prikazuje da je vrijeme radosti, darivanja i ljubavi.
- 13:30 -
ponedjeljak, 05.12.2011.
"Za Mali dom s velikom ljubavlju" - Dobrotvorni koncert
Zborovi mladih "Maranatha" i "Hilarus" održali su dobrotvorni koncert ove nedjelje, 4. prosinca, u crkvi Bezgrešnog začeća BDM na Malešnici. Koncert je organiziran radi pomoći instituciji za napuštenu i bolesnu djecu pod nazivom "Mali dom". On se nalazi u Keniji te ga vodi misionar fra Miro Babić koji tamo djeluje već 6 godina.
Ugodna i vesela atmosfera
Crkva je bila prepuna ljudi koji su nakon mise ostali na dobrotvornom koncertu s početkom u 19 sati. Program koncerta vodili su vrlo simpatični voditelji koji su pozdravili sve prisutne i zahvalili im se na dolasku. Zatim je slijedio nastup zbora mladih "Maranatha" koji je izveo sveukupno pet pjesama. Predivna izvedba i prekrasni glasovi kružili su crkvom dok su svi prisutni s divljenjem i radošću slušali.
Voditelji programa
Zbor mladih "Maranatha"
Dirljivi iskaz
Nakon završetka voditelji programa pričali su o teškoj situaciji u kojoj se nalaze napuštena djeca u Malom domu. Kako bi nam bolje opisali situaciju pročitali su pismo kojim jedna misionarka izvještava o tamošnjoj situaciji. Vrlo dirljivo i tužno pismo navrlo je mnogima suze u očima. Jedan dio se odnosio na to kako bi ta djeca nakon što su pojela čokoladu još satima lizala omot te čokolade iako na njemu nije ničega ostalo. Sam taj iskaz može nam predočiti to veliko siromaštvo i tešku situaciju u kojoj se nalaze ta djeca te ogromnu pomoć koja im je potrebna kako bi mogla donekle normalno živjeti.
Još pjesme
Zbor mladih "Hilarus" također je izveo pet pjesama, a na jednoj od njih ("We are the world") uz veliki pljesak pridružio im se i dječji zbor župe Bezgrešnog začeća BDM. Preslatki mališani pjevali su i dirnuli mnoga srca.
Zbor mladih "Hilarus"
Dječji zbor župe Bezgrešnog začeća BDM
Za kraj u zajedničkoj izvedbi zborova "Maranatha" i "Hilarus" otpjevana je pjesma "Baba Yetu" ("Oče naš" na Svahili jeziku). Nakon završetka svi su bili pozvani na zakusku te su mogli darovati određenu svotu za pomoć djeci u Malom domu.
Važno je ne zaboraviti i misliti na one koji nemaju te im na bilo koji način pokušati pomoći, a ne samo okretati glavu i praviti se da ti problemi ne postoje. Svako dijete ima pravo na pristojan i zdrav život ispunjen veseljem jer su djeca naša budućnost te ispunjavaju ovaj ponekad vrlo mračni svijet svojom svjetlošću.
Ukoliko želite pomoći učinite to slanjem novca na račun ispod. Vrlo je malo potrebno kako bi se ovoj djeci pomoglo, stoga ako možete pomozite.
Kunski račun:
Papinska misijska djela, Nova ves 4, 10000 Zagreb
2360000-1101542876
Šifra opisa plaćanja: 88
Opis plaćanja: za Mali dom, fra Miro Babić
Za dodatne informacije odite na www.misije.hr
Zbor Maranatha
- 12:56 -
subota, 26.11.2011.
Europski identitet i ulazak RH u EU
U petak, 25. studenog, u kulturnom centru Napredak održan je međunarodni forum na temu „Pitanje identiteta u europskom kontekstu: nove perspektive uoči nacionalnog referenduma o članstvu u EU“. Organizatori foruma bili su Centar za obnovu kulture (COK) i Veleposlanstvo Republike Poljske. Održana su dva panela, a prije njih su predsjednik COK-a, Stjepo Bartulica, i veleposlanik Republike Poljske, Wieslaw Tark, rekli par uvodnih riječi i pozdravili sve nazočne.
Stjepo Bartulica
Prvi panel
Tema prvog panela bila je „Europska kultura: što je danas definira“. Moderator rasprave bio je gospodin Bartulica, a sudionici su bili rektor Hrvatskog katoličkog kazališta, Željko Tanjić, povjesničar iz Beča, Martin Kugler te profesor Sveučilišta u Varšavi, Pawel Spiewak.
Važnost traženja oprosta
Što se tiče definiranja europskog identiteta Pawel Spiewak naglasio je da postoji pluralni identitet Europe te da se taj identitet može ustanoviti prvenstveno kroz analizu europske povijesti. Naglasio je također da ne postoji jedan koncept europskog identiteta nego više njih. Posebno je istaknuo čin praštanja, odnosno traženje oprosta za zla koja su učinjena europskim zemljama u prošlosti. Istaknuo je da je to vrlo bitno za budućnost Europe te da se njezin identitet može izgraditi na „kritičkom i skeptičnom pogledu na prošlost“.
Pawel Spiewak, Martin Kugler, Željko Tanjić, Stjepo Bartulica
Strah od monokulture
Željko Tanjić upozorio je na opasnost od svođenja Europe samo na pitanje ekonomskog ili političkog. Upozorio je i na to da smo danas u opasnosti da se zatvorimo u monokulturu te da budućnost Europe ovisi o tome koliko će ona ostati „mjesto jedinstva u različitosti“. Također je naglasio da su uz prava važne i dužnosti i obaveze na koje se često puta zaboravlja te da je od ključne važnosti briga za opće dobro.
Otkrivanje Europe
Martin Kugler istaknuo je da je svojstveno za Europu da odvaja politiku od religije. Također je naglasio važnost tolerancije te je spomenuo da EU daje puno novaca članicama, ali da im isto tako pruža i ideje. Što se europske kulture tiče gospodin Kugler istaknuo je da su za nju najvažniji identitet i autentičnost te da je važno shvatiti kako Europa nije nešto što se izmišlja nego se ona otkriva.
Mnogobrojna publika pažljivo je slušala sudionike rasprave te su nakon izlaganja pojedinih sudionika ljudi iz publike dobili mogućnost da postavljaju pitanja.
Drugi panel
Drugi panel bavio se temom "Doprinos novih članica i položaj RH kao 28. članica EU-a". Moderatorica ove rasprave bila je urednica vanjske politike na Novoj TV, Ivana Petrović. Sudionici bili su profesor na Sveučilištu u Varšavi, Ireneusz Kreminski, savjetnik Predsjednika RH za vanjsku politiku, Joško Paro, te povjesničar Ivo Banac.
Ivo Banac, Ivana Petrović, Ireneusz Kreminski, Joško Paro
Ireneusz Kreminski istaknuo je da ulazak u Europsku uniju "otvara nove perspektive za nacionalni razvoj". Naglasio je i važnost vlastitog identiteta unutar EU-a te da svaka zemlja pruža nešto svoje, neku svoju specijalnost Europskoj uniji.
Malo kritike
Ivo Banac bio je kritički nastrojen te je naglasio da je Hrvatska trenutno politički rastrojena te da sam ulazak u EU neće riješiti taj problem. Iako je naglasio da nije protivnik ulaska RH u EU, istaknuo je da smo "daleko od idealnog stanja". Kao jedan primjer istaknuo je loše stanje pravosuđa, odnosno položaja sudaca koji su nepriznati, nezaštićeni i loše plaćeni.
Puno pitanja, malo odgovora
Joško Paro napomenuo je da Hrvatska ulazi u EU kad su pred njom bezbrojna pitanja a malo odgovora. Osobito je istaknuo važnost oporavka gospodarstva te je naglasio da se Hrvatski identitet danas stvara u odnosu na razne izazove u Europskoj uniji i globaliziranom svijetu. Naglasio je i da je Europa "zajednica kompromisa" te da su neizbježan dio tog kompromisa oprost i povjerenje.
Važno je spomenuti i neinformiranost građana o Europskoj uniji koju je posebno istaknula Ivana Petrović. Naime referendum o ulasku u EU približava se a mnoštvo ljudi silno su neinformirani.
Ova rasprava bila je vrlo poučna te je otvorila mnoga pitanja na koja se treba odgovoriti. Jedno je sigurno, a to je da su pred nama mnogobrojni izazovi koji neće nestati ulaskom u Europsku uniju te kako je naglasio gospodin Banac, ulaskom u EU ne prestaje politika već se ona mora nastaviti našim posredovanjem.
- 16:55 -
subota, 19.11.2011.
Ima li kvalitetnih novina u Hrvatskoj?
17. studenog u zgradi Hrvatskog novinarskog društva u deset sati održan je okrugli stol na temu „Kako su mogući kvalitetni mediji u postsocijalizmu? Pogledi na hrvatsko iskustvo“. Održana su dva panela, a prije njih su nekoliko uvodnih riječi rekli Zdenko Duka, predsjednik novinarskog društva, te Dietmar Dirmoser, direktor regionalnog ureda Zaklade „Friedrich Ebert“ za Hrvatsku i Sloveniju.
Rasprava panela
Nakon što su gospodin Duka i gospodin Dirmoser pozdravili sve prisutne, započeo je prvi panel na temu “Izgubljeni u tranziciji: Što se dogodilo s kvalitetnim novinama u Hrvatskoj?”. Moderatorica bila je novinarka i članica središnjeg odbora HND-a Renata Ivanović, a sudionici rasprave bili su Viktor Ivančić, novinar i jedan od osnivača Feral Tribunea, Robert Botteri, kreativni urednik Slovenskog časopisa “Mladine”, Andrea Zlatar Violić, publicistica i analitičarka medija, i Dražen Vukov Colić, iskusni novinar i diplomat.
Andrea Zlatar Violić, Dražen Vukov Colić, Renata Ivanović
Tokom rasprave svatko od sudionika imao je priliku iskazati svoje mišljenje vezano uz kvalitetu tiskanih medija u Hrvatskoj. Razna pitanja vezana uz tiskane medije u Hrvatskoj, gdje su oni nestali, jesu li se pogubili u tranzicijskom procesu, zašto čitatelji nisu zainteresirani za njih i sl., učinili su raspravu vrlo zanimljivom te je bilo itekako poučno slušati što stručnjaci u novinarskoj profesiji imaju za reći o svemu tome.
Što su sudionici imali za reći?
Dražen Vukov Colić osvrnuo se na problem da danas imamo novinarstvo “bez osobnosti” te da je najveći problem to što svatko može biti novinar. Tu je također prisutna i diktatura vlasništva te sveprisutna komercijalizacija koja isto tako prijeti kvalitetnom novinarstvu. Viktor Ivančić istaknuo je da "ne postoji ništa zdravo u tome što novine žive od oglasa". Osvrnuo se i na problem prikrivenog novinarstva gdje novinari svoje tekstove koriste u svrhu marketinga.
Ljudi iz publike
Robert Botteri istaknuo je kao veliki problem činjenicu da se zaboravilo na javnost, te da mediji javnost tretiraju prvenstveno kao potrošače. Istaknuo je također da bi se trebao osnovati medijski fond putem kojeg bi se mediji financirali. Andrea Zlatar Violić naglasila je da čitatelji od novina očekuju stav, kredibilitet i vjerodostojnost. Osvrnula se i na problem koji se tiče toga da se gubi tzv. novinarska autonomnost i da se zbog toga gube i svi oni elementi zbog kojih novine i postoje. Što se tiče novina u kulturi istaknula je da je kultura u potpunosti marginalizirana.
Gospođa iz publike postavlja pitanje sudionicima rasprave
Nakon što je svatko od sudionika iznio svoje mišljenje o temi rasprave na red su došla pitanja i komentari iz publike. Među njima bio je i predsjednik sindikata novinara Anton Filić, dekan Fakulteta političkih znanosti Nenad Zakošek, novinar Nenad Ivanković i drugi.
Sve u svemu slika tiskanih medija u Hrvatskoj nije bajna te se puno treba poraditi na njoj. Razni problemi i pritisci prisutni su u tiskanim medijima, od vlasničke strukture, financiranja, komercijalizacije, pritiska oglašivača, prikrivenog novinarstva itd. Ipak, svi su se složili da se promjene i poboljšanja neće dogoditi sama od sebe nego da je potreban zajednički rad i trud kako bi se vratila kvaliteta tiskanih medija u Hrvatskoj.
- 16:15 -
subota, 12.11.2011.
Interliber - 34. međunarodni sajam knjiga i učila
Na Zagrebačkom Velesajmu se i ove godine održava Interliber, odnosno međunarodni sajam knjiga i učila. Traje od 8. do 13. studenog te je to 34. sajam po redu. Na njemu će se i ove godine predstaviti brojni izlagači što domaći što strani, preciznije više od 250. Kao i od prvog dana otvorenja sajma tako je i u petak 11. studenog na sajmu bilo mnoštvo ljudi, sve od školaraca, mladih i studenata pa do stariji ljudi i umirovljenika. Knjige su bile izložene vani po štandovima, ali i unutar paviljona koji su bili prepuni ljudi. Štandovi su predstavljali razne nakladne kuće kao što su primjerice Ljevak, Profil, Školska Knjiga, Matica Hrvatska, Alfa, Algoritam, Kršćanska Sadašnjost, Verbum, Mozaik, SysPrint i mnogi drugi.
Ljudi obilaze štandove i razgledavaju knjige
Ogroman izbor knjiga
Izlagači su nudili knjige raznih sadržaja iz svih mogućih zamislivih područja. Tu su se nalazile knjige o kuhanju, zdravlju, vjeri, razni putopisi, romani, knjige znanstvene fantastike, atlasi, brojni časopisi kao što je primjerice "Drvo Znanja", knjige za djecu, biografije i autobiografije poznatih itd. Pošto su cijene knjiga vrlo povoljne, posjetitelji su ih masovno i kupovali. Svatko je mogao naći ono područje koje ga zanima, razgledavati te na kraju kupiti knjigu iz tog područja. Normalno je da će kada se održava takav jedan veliki sajam i gužva biti jednako velika. Ipak to nije spriječilo posjetitelje da dođu i iskoriste priliku za upoznavanjem s raznim izlagačima te naravno priliku da kupe knjige koje ih zanimaju.
Zanimljive knjige na sve strane
Sajam je otvoren od jutra do mraka, a posjetitelji mogu pratiti program ili odlaziti i razgledavati knjige po svojoj volji. Interliber je uistinu veliko događanje na kojem se na jednom mjestu nalazi ogroman broj izlagača koji imaju vrlo bogatu ponudu. To je jedinstvena prilika za sve ljubitelje knjiga i čitanja općenito da dođu i pronađu nešto za sebe, a pošto je ponuda toliko velika to će se sigurno i dogoditi.
- 12:28 -
četvrtak, 03.11.2011.
Promocija knjige "Doma je lijepo, ali svugdje je najljepše" Borisa Veličana
U kinu Europa se jučer, 2. studenog, oko 20 sati održala promocija treće putopisne knjige autora Borisa Veličana. Knjiga pod imenom "Doma je lijepo, ali svugdje je najljepše" prikazuje tromjesečno putovanje, odnosno "pješačenje" samog autora od Zagreba sve do Sahare te razne ljude koje na tom putu susreće.
Predstavljanje knjige
Knjiga je predstavljena na vrlo zanimljiv i duhovit način u obliku televizijske emisije pod imenom "Pritvoreno". To je bila svojevrsna parodija na emisiju "Otvoreno" HTV-a. "Voditelj" je bio Kloverka (Kruno Lokotar), a gosti su bili "književna kritičarka" Raskrinka Cvitešić (Zrinka Cvitešić), "svjedok hodanja" Dušan Bućan (Dušan Bućan), don, odnosno fra Tomislav Fiket (Tomislav Fiket) te "stručnjak za pješadiju" Bratoljub Hodoje (Boris Veličan).
Voditelj postavlja pitanja gostima
Tokom "emisije" prikazana su i tri videa. Prvi je prikazao Borisa Veličana kako bos pješači pustinjom slijedeći vodiča s devom. Drugi video se odnosio na tzv. "prirodu masovnog hodanja" a prikazao je mnoštvo ljudi kako hodaju. Treći je bio video Monty Pythona u isječku o smiješnom hodanju.
Vesela publika
Dvorana je bila prepuna ljudi, a što se tiče atmosfere ona je bila vrlo ugodna i vesela. Pitanja koja je "voditelj" postavljao "gostima" bila su vrlo komična te su se uglavnom odnosila na sam čin pješačenja. Tu i tamo mogli su se čuti upadi iz publike, a nerijetko se čuo i smijeh iz cijele dvorane.
Puna dvorana kina Europe
Pred kraj su glumac Dušan Bućan i glumica Sanja Crljen odigrali igrokaz te putem njega najavili nagradnu igru u sklopu jedne putničke agencije. Simpatično je bilo i to da je Boris prije samog kraja s pozornice šutnuo loptu u publiku te najavio da će onaj tko je uhvati osvojiti wellness vikend u Opatiji. Loptu je uhvatio stariji gospodin koji je s veseljem prihvatio nagradu. Nakon promocije slijedilo je potpisivanje knjige koju su posjetitelji mogli kupiti po povoljnoj cijeni. Brojni ljudi stajali su pred autorom i iščekivali potpis. Tokom cijele promocije bile su prisutne i kamere raznih domaćih televizijskih kuća.
Domišljatost, komičnost i zanimljivost same promocije pridonijeli su njezinom uspjehu. Mnoštvo ljudi koji su došli otišli su s osmijehom na licu, a mnogi od njih i s potpisanom knjigom.
Boris potpisuje knjige obožavatelja
- 14:19 -
subota, 29.10.2011.
9. međunarodni sajam proizvoda i usluga ruralnih područja Eko Etno Hrvatska Europa Tour
Na prvom katu Green Gold centra na Radničkoj cesti u srijedu 26. listopada otvoren je deveti međunarodni sajam proizvoda i usluga ruralnih područja Eko Etno Hrvatska Europa Tour. Brojni ljudi došli su uživati u predstavljanju raznih proizvoda ruralnih područja Hrvatske. Na samom sajmu bili su i neki predstavnici susjednih zemalja sa svojim proizvodima kao što su Slovenija i Srbija. Razni štandovi iz gradova i županija diljem Hrvatske kao što su Splitsko-dalmatinska, Dubrovačko-neretvanska, Osječko-baranjska i Sisačko-moslavačka, ispunili su cijeli prvi kat centra.
Mnogobrojni i raznovrsni proizvodi
Izlagači su pozivali posjetitelje da kušaju njihove proizvode kao što su prirodni sokovi, rakija od meda, vina, mesnati proizvodi poput kulena, pršuta i drugih, raznih sireva, kolača, meda od cimeta i čokolade te mnoštvo drugih ukusnih delicija. Osim hrane tu su bili i ručni radovi poput narodnih nošnji, slika izrađenih od tkanine, nakit, kreativne radionice za djecu i odrasle, proizvodi za njegu kože i raznovrsna kozmetika. Vrlo privlačan bio je i štand na kojem posjetitelji (pogotovo nježniji spol) mogu izraditi svoj vlastiti parfem.
Štand s narodnom nošnjom
Na sajmu se mogla tu i tamo zateći koja kamera a posjetitelji su mogli pratiti program sajma ili šetati okolo i posjetiti onaj štand koji ih je zanimao.
Atmosfera je bila vrlo ugodna i vesela pogotovo kod štandova Osječko-baranjske županije kada su u jednom trenutku izvođači u narodnim nošnjama svirali i pjevali narodne pjesme.
Sajam na vrlo zabavan način približuje posjetiteljima tradiciju ruralnih krajeva te na njemu oni mogu upoznati čari tih krajeva i naposljetku nešto i kupiti kako bi djelić ruralne sredine ponijeli sa sobom. Pošto sajam traje još do nedjelje 30. listopada to znači da tko želi može još samo danas i sutra otići i uistinu uživati u ekološkim i etnološkim vrijednostima ruralnih krajeva.
Tri vrlo simpatična gospodina koji su šetali centrom u narodnoj nošnji
- 14:29 -
petak, 21.10.2011.
"Talibani iza maske" na 9. ZFF-u
U nedjelju 16. listopada otvoren je deveti po redu Zagreb film festival na kojem će se prikazati 90 filmova u samo 8 dana. Zagrepčani će moći pratiti te filmove po raznim lokacijama u gradu kao što su kino Europa, kino Tuškanac, Dokukino, plesni centar i Muzej suvremene umjetnosti.
Film "Talibani iza maske"
Na festivalu je u ponedjeljak u kinu Tuškanac prikazan dokumentarni film pod nazivom „Talibani iza maske“ čiji je redatelj nezavisni norveški novinar Paul Refsdal. Njegova znatiželja i hrabrost da ode u planine i snima talibane u njihovom svakodnevnom životu omogućili su nastanak ovog dokumentarca.
Nekoliko riječi redatelja
Prije samog prikaza Paul Refsdal rekao je par riječi o tome zašto je odlučio to napraviti te je objasnio kako se nije htio pomiriti s imidžem talibana koji „neprijateljima režu glave i kamenuju žene“. Stoga je odlučio otići u planine i upoznati se s njima.
O čemu se radi
Film prikazuje talibane u drugačijem svjetlu. Isprva su malo ukočeni i ne ponašaju se prirodno zbog prisustva kamere, ali se kasnije opuštaju te ih se tada vidi „iza maske“. Naime, oni su također osobe s obiteljima i djecom, a taj se odnos najbolje vidi u trenutku kada se zapovjednik Dawran igra sa svojom djecom koja su na kraju smrtno stradala u jednom od napada na talibanska uporišta. U jednom trenutku može se vidjeti strah samih talibana dok slušaju zvukove pucnjave Amerikanaca. Ipak svaki dan iz zasjede napadaju američke konvoje te ako uspiju pogoditi koji onda nastaje opća euforija i počinju vikati „Alah je velik!“.
U samom filmu redatelj govori o tome kako je u vrlo opasnom području te da bi za njega bilo najopasnije kad bi sumnjali da je špijun jer bi ga onda mogli zarobiti ili čak ubiti. Na vrlo simpatičan način kaže kako talibani ubijaju visoke bijelce, a on je "visoki ćelavi bijelac s kamerom“. Na kraju su ga čak i zarobili, ali je na sreću pušten.
Ove godine kao i svake Zagreb film festival pruža mnogobrojne i zanimljive filmove te svatko može naći nešto za sebe. Traje još samo tri dana stoga tko želi provesti dio dana uz neki dobar film neka požuri.
Ispred kina Tuškanac
- 11:24 -
